Hiperlordoza – Bitan odnos zdjelice i kralježnice 2. dio

U prošlom blogu ovdje sam pričao o osnovna tri položaja kralježnice i njihovom odnosu sa zdjelicom. Srednji, neutralni (normalni) položaj je položaj u kojem je zdjelica blago nagnuta prema naprijed. Kod ovakvog položaja zdjelice, krivine kralježnice su također u neutralnom položaju. Ono o čemu ću više pričati u ovom blogu je hiperlordoza.

Hiperlordoza kralježnice

Ono o čemu ću više pričati u ovom blogu je hiperlordoza. Ovaj položaj upućuju na promijenjenu biomehaniku i statiku cijelog tijela. Prisutno je nepravilno opterećenje kralježničnog stupa što za posljedicu donosi oštećenje njezine strukture. Može doći do oštećenja, oboljenja drugih zglobova i okolnog tkiva.

Hiperlordoza naznačava prenaglašenu krivinu lumbalnog (slabinskog) djela kralježnice. Zdjelice je nagnuta previše prema naprijed. U ovom položaju sila težine nije na jakim trupovima već na slabim lukovima kralješka. Na stražnjem dijelu kralješka nalaze se i zglobovi za artikulaciju sa susjednim kralješkom. Kod hiperlordoze ovi mali zglobovi (fasete) su natisnuti jedna na drugom, što često dovodi do povećanog trošenja zglobnih hrskavica, degeneracije okolnog tkiva i u konačnici uzrokuje bolove.

Iako je dokazano da su fasetni zglobovi jedno od najčešćih izvorišta kronične boli u križima (15–45%), činjenica je da se fasetni sindrom često previdi u bolesnika s kroničnom križoboljom.

Također dolazi do suženja otvora kroz koje prolaze živci. S vremenom može doći do pritiska na korijene živčanih putova i uzrokovati bolove (spinalna stenoza). Prenos težine na intervertebralnim diskovima nije ravnomjeran, što dovodi do oštećenja jednog ili više diskova ( hernija, bulging, protruzija, ekstruzija, …). Spondiloza, spondilolisteza su još jedne od niza drugih poremećaja koji mogu biti uzrokovani hiperlordozom. Jednom riječju, ovaj položaj kralježnice znatno utječe na cijela statiku i funkcionalnu biomehaniku tijela.

Koji je mogući uzrok hiperlordoze?

Ono što velikim dijelom određuje zdravu funkcionalnu biomehaniku našeg tijela su mišići!

Sustav za kretanje je sastavljen od kostiju (ili vanjskoga kostura), mišića i spojeva među kostima. Kosti su pasivna, a mišići aktivna sastavnica sustava. Kostur pruža oslonac tijelu i omogućava mu stalan oblik, mišići omogućavaju međusobno primicanje ili odmicanje pojedinih dijelova tijela, a spojevi pružaju stalnost i gibljivost. Zglobove, u biomehaničkom smislu, možemo promatrati kao središta osi vrtnje, a kosti kao poluge. Uzglobljena tijela nalazit će se u stanju ravnoteže ako im momenti sila s obje strane budu jednaki. Ukoliko mišićna sila koja se protivi i sudjeluje u pokretu nije u ravnoteži dolazi do funkcionalnog disbalnsa. Dugoročni disbalans dovodi do degeneracije i oboljenja lokomotornog sustava za kretanje.

O kakvoj disfunkciji se radi kod hiperlordoze?

Kad se mišić zategne, on se skraćuje. Prekomjerno sjedenje i loše držanje, drži kukove dugo vremena u savijenom položaju. Kao rezultat toga imamo cijelu skupinu skraćenih mišića kuka koje nazivamo fleksori (pregibači). Kod hiperlorodze najčešće skraćeni pregibači su m. iliopsoas, m. sartorius i m. rektus femoris (slika 3. crveni). Oni se pričvršćuju na zdjelicu, donji dio leđa te natkoljenicu. Zbog polazišta i mjesta hvatišta ovih mišića, njihova ključna uloga je u savijanje kuka ili trupa. Sudjeluju u savijanju kuka, ako je mobilna noga ili trupa ako je mobilan trup. Kad se fleksori (pregibači) kuka skrate, ekstenzori kuka (opružači) se otpuštaju i produžuju. Kod hiperlordoze najčešće oslabljeni i izduženi mišići su ekstenzori (opružači) kuka, u prvom redu glutealni mišići, abdominalni mišiči te hamstrings (slika 4.žuti). Ovaj tip funkcionalnog disbalansa može uzrokovati da se prednji dio zdjelice, uslijed skraćene muskulature (mišića), nagne prema naprijed, a stražnji dio zdjelice, usred slabosti suprotnih mišića, podigne prema gore. Kombinacija svega navedenog utječe i na krivinu naše kralježnice. U ovom slučaju čini normalno lordotičnu kralježnicu hiperlordotičnom.

Malen broj liječnika prakticira manualni funkcionalni pregled kojim se može postaviti dijagnoza disfunkcije tijela

Manualni funkcionalni pregled nam može puno otkriti o posturi (položaju) tijela, a u ujedno je baza iz koje krećemo u rehabilitaciju. Funkcionalnim pregledom i manualnim mišićnim testovima postavljamo dijagnozu. Na ovaj način vidimo u kojoj je disfunkciji tijelo u mirovanju i pokretu. Kroz procese manualne i fizikalne rehabilitacije u Fizio Balansu djelujemo na bolno mjesto, te ublažavamo bol, a potom, ako ozbiljno želimo pristupiti otklanjanju uzroka boli, a ne samo ublažavanju boli, bitno je započet s funkcionalnom rehabilitacijom.